Sredina je 16. stoljeća, ozloglašeni plemić Franjo Tahy preuzima vodstvo nas stubičko-susedgradskim vlastelinstvom. S dolaskom na vlast, Tahy povećava porezna davanja, što dovodi do mnogih pobuna seljaštva. Krajem siječnja seljaci kreću u veliku Seljačku bunu, a jedan od vođa bune je Ambroz Matija Gubec. Odlučujuća bitka zbiva se 9. veljače 1573. kod Stubice. Seljačka vojska pruža snažan otpor vojsci Franje Tahija, ali uzaludno. Matija Gubec je uhićen i okrutno ubijen.
U burnom 16. stoljeću Osmanlije napreduju prema središnjoj Europi uz velike uspjehe. Tada Hrvatska dobiva naziv "predziđe kršćanstva". Osmanska vojska zaposjela je veći dio Podravine, a nezaustavljivi Ulama-beg neće stati dok ne osvoji i posljednju utvrdu u nizu - Đurđevačku utvrdu. Konačno, 8. kolovoza 1552. osmanska vojska dolazi u Đurđevac, gdje nailaze na otpor kakav nisu očekivali. Turci se odlučuju na opsadu s ciljem izgladnjivanja vojske i stanovnika. Hrabrim Đurđevčanima je nakon nekog vremena hrane zaista ponestalo.
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija.
Godina je 1357., kad se prvi put spominje bajkovita utvrda na obroncima Krndije. Njezino ime je Ružica grad. Stoljećima je Ružica mijenjala svoje vlasnike, no svoje zlatno doba duguje obitelji Iločki. Uskoro, Ružicu grad snašla je ista sudbina kao i ostatak Slavonije. Tada nezaustavljivi Ulama-beg zaustavio se i kod Ružice, koja pada pod osmansku vlast i pod njom ostaje punih 126 godina. Još ni danas nije poznato kako je Ružica grad dobila ime. Dok povjesničari smatraju da je to zbog ružičnjaka koji je nekoć okruživao utvrdu, mi smo čuli neku drugu priču - legendu o djevi Ružici i Crnom Vitezu.