Tijekom 16. stoljeća Hrvati su se doselili u Južnu Moravsku i čuvali svoj nacionalni identitet stoljećima. Glavni grad Češke bio je meka za mnoge hrvatske studente, a neki od njih uz njega su vezali svoje živote. Tako je J. J. Strossmayer bio izabran počasnim građaninom te je u Pragu dobio svoj trg, a svoje ulice i spomen ploče imaju i mnogi istaknuti Hrvati. Puno ljudi i događaja veže Hrvate i Čehe...
Moliški Hrvati, za razliku od Hrvata u ostalim dijelovima Apeninskog poluotoka, imaju status povijesne jezične manjine. Velika zajednica Hrvata živi i u sjeveroistočnom dijelu Italije, u pokrajinama Furlanija-Julijska krajina, Veneto, Lombardija, no najviše ih je u Trstu. Tijekom stoljeća, naraštaji su Hrvata u Italiji dali veliki obol kulturnom i gospodarskom razvoju zemlje.
Priča o životu hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, čiji se položaj nakon stradanja 90-ih godina prošlog stoljeća popravlja. Nacionalni identitet čuvaju kroz rad kulturnih društava, čvrsto se oslanjajući i na Katoličku Crkvu...
Od kuda su i kada Hrvati došli u Sjevernu Makedoniju? Kakva je veza te zemlje i hrvatskih intelektualaca? Hrvati tamo njeguju i čuvaju svoju nacionalnu, kulturnu i vjersku posebnost u udrugama, kojima je cilj očuvanje hrvatskoga jezika, nacionalne povijesti i kulture te njegovanje nacionalnog identiteta.
Hrvati u Janjevu, kao potomci dubrovačkih trgovaca i rudara, čuvaju svoje nacionalno ime i katoličku vjeru. Što se događa s napuštenim hrvatskim imanjima, tko pljačka hrvatske kuće i šume u Janjevu i Letnici? Brine li itko o petnaestak hrvatskih staraca u Letnici, koji u 21. stoljeću žive bez osnovnih životnih uvjeta?...
Epizoda govori o životu hrvatske autohtone zajednice u Boki kotorskoj, Budvi i barskom kraju te pripadnicima hrvatske dijaspore u glavnom crnogorskom gradu Podgorici. Hrvatskom baštinom u Crnoj Gori smatra se najstarija bratovština pomoraca na svijetu - Bokeljska mornarica, koja je izrasla na kultu kotorskoga zaštitnika svetoga Tripuna.
Najveća skupina Hrvata u Rumunjskoj živi u Karaševu. Druga skupina nalazi se u Rekašu. Vjeruje se da su porijeklom Dalmatinci koji su se u ove krajeve nastanili bježeći pred Turcima. Treću skupinu Hrvata u Rumunjskoj čine Kečani i žive na istočnoj strani Temišvara. Premda asimilacija čini svoje, Hrvati u Rumunjskoj brižno čuvaju svoj jezik, njeguju uspomene i ponose se običajima.
Prve skupine Hrvata stigle su u Slovačku pred turskim najezdama početkom 16. stoljeća. Naselili su područje južno od Dunava, mahom u okolici Bratislave. Danas od stotinjak sela hrvatski predznak simbolično nosi njih tek četiri. Objedinjeni su u krovnu udrugu Hrvatski kulturni savez, a imaju i svojeg predstavnika u izvršnoj vlasti.
Oduvijek je tradicijska kultura Hrvata, stanovnika najmlađe austrijske pokrajine Gradišće budila zanimanje etnologa i povjesničara. Kako i ne bi kad su na tom prostoru prisutni od kraja 15. stoljeća. Sve više gradišćanskih Hrvata živi i radi u europskim metropolama, ali ne zaboravljaju gdje su im korijeni...