U prvoj epizodi ronimo na našem izbočenijem otoku Palagruži. Iako na osami, ima bogatu povijest od pradavnih vremena. Vidjet ćemo liticu ispunjenu jastozima, ali i jednako velikog i neobičnog raka imenom baba. Tu su još pločasta zvjezdača - morska zvijezda bez krakova, a noć nam je između ostaloga ponudila ples neobičnog stanovnika rebraša - prozirnu životinjicu s vlastitim svjetlosnim efektima. Ušli smo u špilju u kojoj je nekad obitavala i morska medvjedica.
I ova epizoda će prikazati ljepotu hrvatskog nadmorja i podmorja, ovaj put otoka Lastova. Iznad površine mora bogat i raznovrstan biljni i životinjski svijet, oplemenjen poviješću ljudskog djelovanja i života na otocima, a u morskim dubinama nevjerojatno šarenilo života, tajanstvenost strmih litica i špilja.
U ovoj epizodi vodimo vas na Brijune, egzotičan arhipelag poznat u cijelom svijetu po svojim uređenim parkovima s neobičnim stanovnicima - jelenima, zebrama, antilopama, muflonima pa i slonovima. Stoga nije ni čudo da ih zovu i anđeoskim otocima, zelenim draguljima, tihim edenskim vrtom.
Kornati su otočje suprotnosti nadmorja i podmorja. U ovoj epizodi prikazujemo te kontraste - gole otoke i njihove podmorske šume gorgonija. Te šume imaju i svoje "šumare" - murine. Vidjet ćemo ženku ribe knez kako doziva ostale iz jata na objed.
Za Mljet možemo reći da ima dva mora. Jedno je ono koje ga oplakuje, a drugo je ono zarobljeno u njegovim zelenim njedrima - mljetskim jezerima. U prvom dijelu prikazujemo to "vanjsko" more i tek dajemo naznaku ljepote i bogatstva Velikog i Malog jezera.
U drugom dijelu priče o Mljetu posjetit ćemo mljetska jezera. Već u 12. stoljeću tu ljepotu su prepoznali benediktinci koji su na otočiću usred Velikog jezera sagradili crkvu Svete Marije.
U prvoj epizodi vodimo vas na Rab i na njegove okolne otočiće i hridi. To je otok bogate povijesti i tradicije, a Rabljani i dalje čuvaju stare srednjovjekovne običaje. Najatraktivnija je procesija u autentičnim kostimima i natjecanje u gađanju samostrelom. Nakon toga slijedi ples i svirka koja oživljava onu od prije 500 godina.
Otok Cres jedinstveno je mjesto na Jadranu po svojoj prirodnoj ljepoti. Možda je najzanimljivije slatkovodno Vransko jezero usred otoka. Razina mu je 13 metara iznad mora, a najveća dubina čak 61,5 metara. No, Cres može biti ponosan i na svoje bjeloglave supove. Te ptice neobično važne za biološko zdravlje imaju jedno od zadnjih gnijezdilišta u Europi iznad Belog. A u plavim dubinama ispod strmih litica na kojima se gnijezde otkrivamo špilje.
Dugi otok stvarno je dug i izdužen, najveći otok zadarskog arhipelaga, dužine 50 km. Gledan s pučine, Dugi otok je poput utvrde sa svojim liticama ispod kojih vrije nezamislivo bogat život. Na možda najljepšem mjestu u Jadranu, na Kampanelu, ronimo u gustim kolonijama gorgonija.
Po svojoj posebnosti poluotok Pelješac je gotovo otok, koji se tek malim dijelom drži za kopno. Pelješac kao da ima dva mora, a ljudi su od davnina svojim marom znali iskoristiti tu raznolikost. Jedno je Malo more, s Malostonskim i Neretvanskim kanalom, stisnuto između kontinenta i Pelješca, poznato po svojoj solani, ali i školjkama.
Visu zbog jedinstvenog položaja u Jadranu, povijesti i bogatstva različitosti posvećujemo dvije epizode. U prvoj prikazujemo dio Visa okrenutog otvorenom moru, pučini s Biševom, Svetim Andrijom, Brusnikom i Palagružom u daljini. To je Vis ribara i najribarskijeg i najmorskijeg mjesta na svijetu - Komiže.
U posljednjoj epizodi vodimo vas u mjesto Vis, utemeljeno prije 2400 godina. Bogata je povijest ostala tu, na kopnu i u podmorju. I na samom ulasku u spasonosnu, mirnu, višku luku, hrid Volići krije jedan takav antički teret s rasutim amforama na dnu. Vis je bio bogato mjesto, s brojnim palocima, vilama.
Prva epizoda posvećena je Dubrovniku i njegovim otocima. Na jugu Lokrum, na zapadu Sveti Andrija i sjever s Elafitskim arhipelagom. Prepun nadmorskih zanimljivosti Dubrovnik i njegova okolica imaju prekrasno i zanimljivo podmorje. Na svetom Andriji zaranjamo na okomite litice ispod svjetionika prateći legendu o nesretnoj ljubavi. Na Elafitima špilje, kamene hridi, pješčana dna, jata riba...
Marko Polo i tradicionalni ples moreška učinili su Korčulu svjetski poznatom. Njezina povijest može se pratiti već 20.000 godina, a dokaze tomu pronašli smo u Veloj špilji. Ima i onih velikih potopljenih špilja koje su sigurno za ledenog doba bile na suhom. Od njih krećemo u otkrivanje tajni korčulanskog podmorja.
Od Paklenih otoka do rta Sućuraj proteže se otok koji je zadnjih godina među pet najljepših turističkih odredišta. Nije ni čudo jer Hvar nudi prije svega kameni biser - grad Hvar, kopnu okrenuti Stari Grad s poviješću koja je počela grčkom kolonizacijom i jednom od najljepših palača - Tvrdaljem Petra Hektorovića.
Postoji otok na Jadranu koji još čuva svoje tajne. Oni koji ih otkriju i dalje će ih ljubomorno čuvati baš kao što ih čuvaju jedini povremeni stanovnici iz loze Zankija. To je Sveti Andrija, Svetac. Smješten između Jabuke i Visa, gleda na Brusnik, na prvi pogled pust. Tek ga čuvaju rijetki Eleonorini sokolovi. No otok je to bogate povijesti i legendi. I za podmorje Sveca vežu se brojne priče.
Malo koji otok ima uz svoj naziv vezano naj. Pa tako ako kažete paška bura označili ste najjaču buru, paški sir - najbolji sir, paška čipka - najljepša rukotvorina. Pag je i mjesto soli, ljekovitog blata, a i susjednu Novalju upravo je more učinilo bogatom. Još u rimsko doba bila je važna luka, toliko važna da je do nje u živom kamenu bio prokopan kilometarski vodovod.
Neobičnost Lošinja počinje u njegovu susretu sa Cresom. U mjestu Osor Rimljani prokopaše morski kanal i razdvojiše ta dva otoka. Danas je tamo most koji ih opet spaja. Lošinj je otok opuštanja - svojom zelenom bojom šuma, njezinim mirisima, blagom klimom, pa i nepostojanjem zmija otrovnica koje je po legendi protjerao pustinjak s Televrina.
Na samom smo sjeveru hrvatskog dijela Jadrana. Savudrija. To je ujedno i najzapadnija točka Hrvatske. Od te točke obilježene svjetionikom na istoku počinje Istra; mistična, prastara, prelijepa u krajolicima. No nas zanima tanka crta koju tvore Savudrija, Umag, Poreč, Vrsar, Limski kanal i Rovinj, jer iz tih mjesta bogatih poviješću, kulturom, bogatom baštinom krećemo u zarone.
Krk je otok koji čuva dugu hrvatsku povijest. Iz njegovih njedara izašla je Baščanska ploča i sve donedavno, osim baštinom, bio je i veličinom najveći hrvatski otok. Precizna mjerenja pokazala su da ga je pretekao Cres za pola kvadratnog kilometra.
Krapanj. Ako ne znate gdje ga tražiti, teško ćete ga naći na zemljovidu. A ipak uz njega je vezano toliko naj. Najmanji, najniži i najnaseljeniji otok u Jadranu. A mi ćemo dodati i najronilačkiji. A Krapanj je upravo po ronjenju i roniocima najpoznatiji u cijelom svijetu. Roniti su išli prvo zbog spužvi, a upravo su ti neobični prastari organizmi nova tematska priča iz podmorja.
U niski velikih i dobro poznatih otoka Hvara, Brača, pa i Trogiru bliskog Čiova smjestio se jedan nepravedno gotovo zaboravljen otok, često zanemarivan zbog većih i bližih. Podmorje je bogato, razigrano, raznoliko, a upravo smo takvo i tražili kako bi vam pokazali tematsku priču o otrovnim bićima dubina. Kako je u takvom svijetu veliki broj gladnih usta, vodimo vas u svijet ratovanja za život, i to specijalnim kemijskim oružjima.
Brač je najviši hrvatski otok. Ima najljepšu plažu, bolski Zlatni rat. Ima i najznamenitiji pustinjački samostan - Blacu. Brač je poznat i lako dostupan kontinentu, a ipak ima u svojim njedrima još mnoštvo tajni od prapovijesnog doba, vremena austrougarske i dalje.
Postoji mjesto posebne ljepote, nekakve neobične kombinacije nespojivih pojmova. Plodno konavosko polje i otvoreno more. Pred konavoskim stijenama, prepunim endemskih biljaka, pogled na morski horizont ne zaklanja niti jedan otok. Otvoreno more neobične plave boje mjesto je našeg istraživanja nove teme.
Cvjetovi su uresi biljaka, koji imaju i vrlo važnu ulogu. Naravno, vežemo ih isključivo za kopno, a toliko su ukorijenjeni u našu civilizaciju da i u podmorju organizme koji imaju cvjetnu simetriju i bogat kolorit nazivamo morskim cvijećem. Naziv popularan, pomalo romantičan, a zašto je pogrešan i koji to uopće organizmi iz plavih dubina imaju naziv morsko cvijeće, možete otkriti u ovoj epizodi.
Zamislimo površinu svih mora kao kvadrat sa stranicama od 1 metra. Tada bi Jadran bio kvadratić sa stranicama od 2 cm. Kada bi mjerili hrvatsko podmorje bilo bi manje od 1 cm?. A u tako malom moru postoje još manja mora. Ljudi su ih tako nazivali jer su se posebno isticala od okolnih, bila posebno okružena ili posebno važna u kolektivnom sjećanju moreplovaca.
Čovjek je biće gladno nepoznatog, radoznalo, ali i nestrpljivo. Koliko nas samo protrči kroz plićak da bi došlo do dubokog mora u potrazi za blagom, zaboravljajući ono što mu je kao djetetu bilo veliko kao svemir. A to je more do koljena, popularno zvano - plićak. Da bismo ga istražili, morali smo potražiti pomoć Marka, dječaka istraživača, koji nam je ponovno otkrio bogati svijet podmorja do metra dubine.
Ulice, zgrade, promet, napučenost, gužva, noćna svjetla - sve to opisuje gradove, gradove na kopnu koje grade ljudi. Raznolikost i napučenost na ograničenom prostoru možda najlakše opisuje gradove. Kada taj kriterij, raznolikost i napučenost na ograničenom prostoru primijenimo na podmorje, otvaraju nam se vrata fascinantnih morskih gradova, a onda lako uviđamo da su ljudski gradovi tek blijeda kopija. Jedan od najvažnijih morskih gradova su livade posidonije.
Povijest Zemlje, otkada čovjek hoda po njoj, povijest je ratova. Povod je bio nebitan, a razlog uglavnom vlast, nadmoć, širenje svoga utjecaja. Napadač je stvarao branitelja, svakoga sa svojom strategijom. Pod morem nije ništa drugačije. Koliko god povijest ljudskog roda izgledala nemilosrdna, ona je pod morem svakodnevno ratnička. Rat za očuvanje golog života, lov za plijenom, obrana od lovaca, rat za teritorij, rat za razmnožavanje, uglavnom rat za opstanak.
Tisuće otoka, hridi, grebena što izviruju iz mora u preletu zrakoplovom čine se tako dohvatljivima. No svaki je poseban svijet. Nekada malo teže dostupan, ali ipak prostor koji sve teže čuva svoje tajne. Čak i more koje ih povezuje gubi veo mističnosti pred nastupom sve raširenije i naprednije tehnologije. Zadnje oaze nepoznatoga, zadnje tajne odaje Jadrana tražimo u potopljenim njedrima kamene obale.
Zadnja epizoda "Hrvatskog podmorja" posvećena je aktivnostima iza kamere koje su gledatelju nevidljive. I dok pred kamerom promiču predivni kadrovi nadmorja i podmorja, iza nje je puno truda, ali i zanimljivih i napetih trenutaka. Pa čak i prije nego se uzme kamera i zaroni, zanimljivo je vidjeti kako nastaje serijal: priprema, odlazak na lokacije, ronjenje, snimanje, neočekivani izazovi, problemi i mnoštvo anegdota.
Priču o nastanku boja možemo započeti svakog jutra izlaskom Sunca. Osim topline ono je najjači izvor svjetlosti, svjetlosti kojom ulazimo u svijet boja. Na kopnu smo naučili živjeti s plavim nebom, zelenim šumama, sivim liticama, cvijećem svih mogućih boja, a morske su nam dubine uvijek bile tamne, nepristupačne, prijeteće. Tek kada smo počeli donositi umjetnu rasvjetu u ovaj tamnomodri svijet, počeli smo otkrivati njegove začudne kolorite.
Iz dana u dan živi svijet podmorja, kao i nadmorja, rješava samo jedno pitanje. Kako preživjeti? Kako se prehraniti, a ne postati hrana? Priroda je izumila razne tehnike, no najprofinjenije su bile one koje bi mogli nazvati igra skrivača. I opet je svjetlo imalo odlučujuću ulogu.
Jadransko more možda nekima na prvi pogled izgleda kao pitoma oaza nepromjenjivog života. No to je živ sustav stalno izložen novim došljacima koje često zbog njihova učinka prozovemo uljezima. Neki uljezi dolaze nam iz susjedstva, Jonskog mora, prirodno se pomičući zbog zatopljivanja mora, a neki puno opasniji dolaze čak sa suprotnog kraja svijeta zbog nepažnje i pohlepe čovjeka.