Dana 20. lipnja 1928. godine Puniša Račić, poslanik Radikala u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, izvršio je atentat na poslanike Hrvatske seljačke stranke. Atentat je doveo do političkih previranja, a jedna od posljedica bila je i osnivanje nacionalističke i terorističke organizacije koja je 1932. godine usvojila ime Ustaše…
Godine 1938. nacistička Njemačka pripaja Austriju te okupira Sudetske oblasti i Češku. Nakon 1. rujna 1939. godine i napada na Poljsku, stvaranje carstva postalo je dio ratne strategije. U Novoj Europi dominirat će nacistička Njemačka i fašistička Italija. Svoje mjesto u toj Novoj Europi vidjele su i ustaše. Pogledajte kako su te ideje odredile način na koji će ustaše vladati Nezavisnom državom Hrvatskom…
Dana 25. ožujka 1941. Kraljevina Jugoslavija pristupa Trojnom paktu. Dva dana poslije u Beogradu izbijaju demonstracije, a vojni vrh izvodi državni udar kojim svrgava vladu Cvetković – Maček. Vođa nacističke Njemačke Adolf Hitler odlučuje da se Kraljevina Jugoslavija uništi. 10. travnja 1941. njemačka vojska ulazi u Zagreb, a Slavko Kvaternik proglašava stvaranje Nezavisne Države Hrvatske…
U travnju 1941. vođa Hrvatske seljačke stranke Vladko Maček odbio je ponudu nacističke Njemačke da u sklopu Nove Europe proglasi hrvatsku državu. Ponudu da stvore kvislinšku državu prihvatile su ustaše. Dana 10. travnja stvaranje NDH proglasio je Slavko Kvaternik, vođa ustaša u Hrvatskoj. Kako je bila ustrojena država koju su proglasile ustaše?
Nešto više od mjesec dana nakon stvaranja NDH, nova je država u sklapanju prvog važnog vanjskopolitičkog sporazuma doživjela težak poraz. Rimskim ugovorima ostala je bez gotovo cijele jadranske obale. Bio je to samo prvi u nizu vanjskopolitičkih ustupaka koje je NDH morala napraviti. Tko je sve priznao NDH i kakvu je ona vanjsku politiku vodila, tema je pete epizode...
Novostvorena država podijeljena je na talijansku i njemačku interesnu zonu. Teritorijem se namirila i Mađarska koja je pripojila Međimurje i Baranju, a NDH je fašističkoj Italiji prepustila veliki dio jadranske obale te sve otoke osim Paga. Teritorij koji je ostao podijeljen je u 22 velike župe. No, zbog ustaškog terora i rasta partizanskog pokreta unutarnje se stanje stalno pogoršavalo.
Nakon proglašenja NDH nekoliko stotina ustaša, koje su talijanske vlasti prikupile po cijeloj Italiji i opskrbile ih oružjem i opremom, došlo je u novoproglašenu državu. Oni su bili jezgra Ustaške vojnice, ustaške stranačke vojske. Osim vojnice osnovano je i Hrvatsko domobranstvo. Kako je stvorena, kao je ratovala i kako se mijenjala oružana sila NDH, tema je sedme epizode.
U NDH svu je vlast imao ustaški pokret, koji je određivao kakva će biti NDH i kad je u pitanju gospodarstvo i kad je u pitanju kultura. Po uzoru na nacističku Njemačku, gospodarstvo se temeljilo i na pljački imovine, prije svega Židova i Srba, a kultura se namjeravala stvarati bez "nepoželjnih" Srba, Židova te Hrvata koji su bili protiv režima...
Prva vlada NDH položila je zakletvu 16. travnja 1941. u prisutnosti rimokatoličkog župnika Vilima Cecelje, zagrebačkog muftije Ismeta efendije Muftića te evangeličkog biskupskog vikara Michaela Backera. To govori koliko su važnosti ustaše pridavale vjerskim zajednicama od kojih je najvažnija bila Katolička Crkva u Hrvatskoj. Kako se Katolička Crkva postavila prema totalitarnim režimima i NDH?
Ustaše su NDH zamislile kao državu isključivo hrvatskog naroda. Jedina manjina koja je imala dobar položaj u NDH bila je njemačka, dok su Muslimani smatrani dijelom hrvatske etničke zajednice. Već u prvim mjesecima postojanja, donosi se niz rasnih zakona. Osniva se sustav logora u kojima će se masovno ubijati Srbi, Židovi, Romi, ali i Hrvati koji se protivili NDH. Kako je došlo do te ubilačke politike?
U ljeto 1932. ustaše su počele s prvim terorističkim akcijama, u kojima je bilo civilnih žrtava. Godine 1934. zajedno s makedonskom revolucionarnom organizacijom VMRO organizirale su i izvele atentat na kralja Aleksandra, u kojemu je ubijen i francuski ministar vanjskih poslova. Nakon osnivanja NDH ustaše su počele i teror u državi koju su stvorili...
Unatoč potpisanom miru u Europi 9. svibnja 1945., ustaški se režim nije namjeravao predati. Nastavio je borbu protiv Jugoslavenske armije, oružane sile Demokratske Federativne Jugoslavije koju su Saveznici priznali kao članicu antifašističke koalicije. Ostaci ustaške vojske, sa značajnim brojem civila, predali su se kod Bleiburga u Austriji 15. svibnja 1945.