Za današnji model linearne ekonomije alfa i omega jest BDP - mjera koja je s vremenom neopravdano postala mjerilo i ekonomskog rasta, i razvoja, i napretka, pa čak i blagostanja. Brojne su kritike BDP-a, no o njima se mnogo ne govori. S druge strane, postoje brojne alternativne mjere progresa društva koje naglasak često ne stavljaju na monetarne komponente. Neke od njih su i subjektivne prirode, poput indeksa sreće građana, kojim se izučava što ljude čini sretnima i životno zadovoljnima. Usprkos tome što više novca ne znači nužno više sreće, što pokazuju znanstvena istraživanja, na razini države i svijeta isključivo se teži maksimiziranju bogatstva, i to kroz možda neadekvatni BDP. Sama ekonomija sreće obuhvaća raspon od ispitivanja stvarnog stanja u društvu i životnog zadovoljstva građana, do naglaska na lokalizaciju proizvodnje i poticanje udruživanja. Time se bavi Anita Frajman Ivković, osječka ekonomistica koja je doktorirala na temu ekonomije sreće na primjeru Osijeka.